Ko e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuike. ‘Ilo ki he founga ‘o e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú.

Founga ‘o e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú

Ko e founga lelei taha ‘o e Tō, Malu‘i, Piki Ma‘ú ‘a ia ‘oku ngāue lelei ki ho sinó.

TULOLO hifo ki lalo ‘o tu‘u ‘aki ho ongo nimá mo e tuí pe ‘aki ‘a e mā‘ulalo taha te ke ala lavá. ‘Oku malu‘i ai heni koe mei ha‘o tō ka te ke kei lava ai ‘o nga‘unu holo kapau ‘e fiema‘u. Fakamau‘u atu koe ki ha holisi pe nāunau fale kau mālohi kapau ‘e ‘ikai ke ke lava ‘o tulolo hifo ki he falikí.

MALU‘I ho ‘ulú mo e kiá (pe ko ho sinó kotoa kapau ‘e ala lava) ‘i ha lalo tēpile pe tesi kaumālohi (kapau ‘oku laui sitepu si‘i pē meiate koe). Kapau ‘oku ‘ikai ‘i ai ha toitoi‘anga ofi atu, malu‘i ho ‘ulú mo e kiá ‘aki ho ongo umá mo e ongo nimá.

PIKI ke ma‘u ki ho toitoi‘angá (pe ‘i ho tokoto‘angá ke malu‘i ho ‘ulú mo e kiá) kae‘oua kuo tu‘u ‘a e ngalulú. Kapau ‘e fe‘unuaki holo ho toitoi‘angá, nga‘unu fakatatau ai pē mo ia.

Primary school students doing Drop Cover Hold

Ngaahi founga kehekehe ‘o e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú

Kapau ‘oku ‘i ai hao faingata‘a‘ia ‘o uesia ‘a e nga‘unu takai holó pe faka‘aonga‘i ha tokotoko

Kapau ‘okú ke faingata‘a‘ia he nga‘unu takai holó pe faka‘aonga‘i ha tokotoko, Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u pe Tangutu, Malu‘i pea Piki Ma‘u.

Tō hifo ‘aki ha‘o nga‘unu hifo ‘i he mā‘ulalo taha te ke malavá pe tangutu ‘i ha sea, ‘i he tafa‘aki ‘o e mohengá pe ‘i ha sea sofa.

Malu‘i ho ‘ulú mo e kiá ‘aki ho ongo nimá fakatou‘osi. Mapelu hifo ho sinó ki ho funga alangá ‘i he lahi taha te ke ala lavá. ‘Oku tatau ‘eni mo e tu‘unga ‘o e mapelu ‘o ho sinó (brace) ‘i ha vakapuna. Tauhi ho tokotoko ke ofi atu kiate koe koe‘uhí ke ke lava ‘o faka‘aonga‘i ia ‘i he taimi ‘oku tu‘u ai ‘a e ngalulululú.

Piki Ma‘u kae ‘oua leva kuo tu‘u ‘a e ngalulululú.

Kapau ‘okú ke faka‘aonga‘i ha me‘a piki ki he lué pe saliote teketeke

Kapau ‘okú ke faka‘aonga‘i ha me‘a piki ki he lué pe saliote teketeke, ngāue‘aki ‘a e Loka‘i, Malu‘i pea Piki Ma‘ú (Lock, Cover and Hold). 

Loka‘i ‘a e ongo ve‘eteká pea punou ki he mā‘ulalo taha te ke ala malavá.

Malu‘i ho ‘ulú mo e kiá ‘aki ho ongo nimá fakatou‘osi kapau te ke lava ‘eni. Mapelu hifo ho sinó ki ho funga alangá ‘i he lahi taha te ke ala lavá. ‘Oku tatau ‘eni mo e tu‘unga ‘o e mapelu ‘o ho sinó (brace) ‘i ha vakapuna.

Piki Ma‘u kae ‘oua leva kuo tu‘u ‘a e ngalulululú.

Kapau ‘okú ke mohe

Kapau ‘okú ke ‘i ho mohengá, nofo pē ‘i ho mohengá pea fusi hake ‘a e ‘ū tupenu mo e sipi kafú ke ‘ufi‘ufi‘i koe pea faka‘aonga‘i ho piló ke malu‘i ho ‘ulú mo e kiá.

‘Oku si‘isi‘i ange ha‘o ala lavea kapau te ke nofo pē ‘i ho mohengá.

Kapau ‘okú ke ‘i tu‘a

Kapau ‘okú ke ‘i tu‘a, nga‘unu ‘o ‘oua na‘a toe laka ange ‘i ha ngaahi laui sitepu si‘i meí he ngaahi falé, ‘ulu‘akaú, ngaahi maama halá mo e laine ‘uhilá, pea Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u.

Person doing Drop, Cover and Hold outside

Kapau ‘okú ke ‘i ha lifi (elevator)

Kapau ‘okú ke ‘i ha lifi, Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u.

‘I he taimi ‘oku tu‘u ai ‘a e ngalulú, feinga ke ke hū ki tu‘a ‘i he fungavaka ofi tahá kapau te ke lava ia ‘i ha founga malu.

Kapau ‘okú ke faka‘uli

Kapau ‘okú ke faka‘uli, afe ki ha feitu‘u ‘oku ‘ata‘atā. Tu‘u.

Talitali ai pea kei fakama‘u pē ho letá kae‘oua kuo tu‘u ‘a e ngalulululú.

Ko ‘ene tu‘u pē ‘a e ngalulú, hoko atu mo tokanga pea faka‘ehi‘ehi meí he ngaahi hala fakakavakavá pe ngaahi hala hifongá/hakengá (ramps) he ‘e ngalingali kuo nau maumau.

Akoako ho‘o Tō Malu‘i pea Piki Ma‘ú

‘Oku mahu‘inga ke akoako ‘a e ngāue totonu ke faí koe‘uhí ko e taimi ‘oku hoko tonu ai ha mofuiké, ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke faí.

Ko e lahi taha ‘o e ngaahi lavea mo e mate lolotonga ‘o e ngaahi mofuiké ‘oku fakatupu ia ‘e he ngaahi me‘a ‘oku ngangana hifo ‘i he kakaí kae ‘ikai ko ha holo ‘a e ngaahi falé. ‘Oku fiema‘u ke ke akoako ‘a e fa‘ahinga ‘o e TŌ, MALU‘I PEA PIKI MA‘Ú ‘a ia ‘oku ngāue lelei kiate koé pea ke hoko ia ko ho‘o founga fakafetaulaki vave taha ‘i he taimi ‘oku kamata ngalulu ai ‘a e kelekelé.

Ko e founga lelei taha ‘o e Tō, Malu‘i, Piki Ma‘ú ‘a ia ‘oku ngāue lelei ki ho sinó pea kuó ke ‘osi akoakó.

Akoako ho‘o Tō, Malu‘i, Piki Ma‘ú:

  • ‘I he ta‘u takitaha ko e konga ia ‘o e New Zealand ShakeOut
  • ‘I he taimi ‘okú ke vakai‘i ai ho‘o palani pe ngaahi nāunau ki ha fakatamaki fakatu‘upakeé
  • ‘I he ngaahi taimi angamaheni ‘i lolotonga ‘o e ta‘ú hangē ko e daylight savings.

Fakamatala ki he malu mo e hao ‘i he mofuiké kuo ‘osi fakahalaki

Te ke ma‘u ha fakamatala kehe ‘i he ‘initanetí fekau‘aki mo e me‘a ke fakahokó ‘i ha mofuike. Ko e konga lahi ai kuo ‘osi fakahalaki, pea ‘oku ‘ikai totonu ke toe fai ha muimui ki ai.

‘Oku poupou‘i mo fokotu‘u mai ‘e he fakatotolo mei ‘Amelika, Taiwan, Siapani mo Nu‘u Sila ‘a e founga Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú. Ko e ngaahi feitu‘u kotoa ‘eni ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni fakaeonopooni ki he langa ‘okú ne matu‘uaki ‘a e mofuiké.

Ngaahi Ma‘u‘anga Tokoní

‘Ilo ki he ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘a e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuiké, ‘i he lau‘itohi fakamatala ko ‘eni ‘i he Lea Faka-Pilitāniá.

Ko e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuike. Mamata ‘i he ki‘i fo‘i vitiō nounou ko ‘eni ‘i he lea faka-Pilitaniá ke ‘ilo lahi ange ai fekau‘aki mo e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú.

Tukuhifo pea vahevahe atu ‘a e lau‘itohi fakamatala ko ‘ení ki he me‘a ke fai kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘o ha mofuike.

Ngaahi fa‘ahinga ‘o e fakatu‘utāmakí

‘Oku lahi ‘a e ngaahi fakatu‘utāmaki fakaenatulá ‘i Nu‘u Sila. Fekumi ki he me‘a ke faí kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘a e fa‘ahinga fakatamaki fakatu‘upakē takitaha.